Alergije i intolerancije – kako nam probiotici mogu pomoći?
Svakim danom susrećemo se sa sve većim brojem znanstvenih istraživanja koja potvrđuju korelaciju između siromašnog mikrobioma i respiratornih infekcija/alergija, uključujući i alergijske rinitise, astmu ali i intolerancije na određene prehrambene namirnice.
Razlozi neadekvatnog razvoja crijevne mikrobiote su raznoliki; od načina poroda, prisutnosti dojenja ili dohrane, specifičnih prehrambenih navika, okoline, ranog doticaja s antibioticima u liječenju infekcija organizma, higijenskih teorija i sl.
Znanstvene studije nude puno teorija zašto je naš organizam jedinstven po pitanju sastava mikroorganizma i što je to što nam pomaže / odmaže u kreiranju zdrave mikroflore. Npr. nedavne studije pokazale su da ako dijete uzima antibiotik već u prvoj godini svog života, njegove šanse za razvoj alergoloških reakcija povećevaju se za najmanje 15-20 %. (6) Također, život u ruralnim sredinama, doticaj s većim brojem mikroorganizama u ranom djetinjstvu smanjuje rizike od astme, alergija i intolerancija na prehrambene ili neprehrambene alergene. S druge strane, majčino mlijeko sadrži prirodno prisutne probiotike, pa dojena djeca brže i efikasnije razvijaju svoju mikrobiotu (7). S obzirom da alergijska zaštita počinje još u majčinoj utrobi, pojava atopijskog dermatitisa u djece čije su majke tijekom trudnoće uzimale probiotičku preventivnu terapiju bakterijama Lactobacillus rhamnosus smanjena je za 50-80 %. Protektivni učinak bio je vidljiv i nekoliko godina nakon rođenja.
S obzirom da je raznolikost našeg mikrobioma ključan faktor u zaštiti od bakterija, virusa, parazita, gljivica te egzotoksina/endotoksina, logično je da većinu imunosnih stanica u crijevima tretiramo na način koji stimulira razvoj prijateljskih mikroorganizama i povoljne omjere rodova Bacteroides i Firmicutes.
No što je s alergijama koje dođu u kasnijim godinama života? Ima li tu pomoći?
Rezultati portugalske znanstvene studije (5) pokazuju da probiotici, Lactobacillus i Bifidobacterium sprječavaju recidivne alergije, ublažavaju ozbiljnost simptoma i poboljšavaju kvalitetu života pacijenata s alergijskim rinitisom. Mehanizam djelovanja može se objasniti modulacijom imunološkog sustava stvaranjem citokina koji uzrokuju dominantan odgovor TH1 u bolesnika s rinitisom modulirajući učinak ravnoteže TH1 / TH2.
Sažeto kliničko djelovanje probiotika, slika 1. (6)
Stoga, korištenje probiotičkih bakterija moglo bi biti učinkovito i sigurno za prevenciju i liječenje alergijskog rinitisa, ali mehanizmi koji su u osnovi ovog djelovanja i dalje ostaju nejasni. Zbog toga bi klinička ispitivanja koja koriste probiotike u kombinaciji s dodacima prehrani na osnovi biljnih ekstrakata trebala biti u središtu budućih istraživanja kako bi se široj javnosti omogućilo dublje i detaljnije razumijevanje samog mehanizma djelovanja.
Sve u svemu, na današnja istraživanja i projekte možemo gledati s osmjehom – s obzirom da imamo sreću živjeti u razdoblju kada je osnovan i financiran HMP (Human Microbiome Project) – projekt kojem je cilj uspostavljanje referentne baze podataka o ljudskom mikrobiomu. HPM je otkrio nekoliko “iznenađenja” koja govore o tome da mikrobi doprinose našem blagostanju s više gena odgovornih za ljudsko preživljavanje od naših vlastitih gena. Procjenjuje se da su geni koji kodiraju proteine bakterija 360 puta obilniji od ljudskih gena. Otkrića ovakve težine možemo očekivati u skorijoj budućnosti sve više, stoga će i važnost terapije probioticima i naglasak na preventivnu mikronutriciju biti sve veći i dominantniji. (1)
Do tada, možemo vam pomoći s našim provjerenim proizvodima u domeni zdravlja crijeva i ublažavanja/prevencije simptoma sinusnih alergija:
Provjerite ih ovdje:
https://acidosalus.com/hr/product/acidosalus-plus/
https://acidosalus.com/hr/product/acidosalus-forte/
https://acidosalus.com/hr/product/acidosalus-sprej-za-nos-i-usta/
Čujemo se uskoro s novim zanimljivostima 🙂
Blog napisala: Matea Smojver, univ.sepc Food Quality/safety
Izvori i znanstveni članci:
(1) https://commonfund.nih.gov/hmp/programhighlights
(2) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24083221/
(3) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26514016/
(4) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21340202/
(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21340202/
(6) https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0188440917302333
