Istraživanja koja se tiču bakterija u crijevima postaju sve zanimljivija, a rezultati sve fascinantniji. Tako se upravo otkrilo da bakterije želuca mogu utjecati na ponašanje poput anksioznosti ili depresije. Istražujući povezanost između bakterija i bioloških molekula pod nazivom mikroRNA (miRNA) u mozgu.
Istraživači na Institutu APC Microbiome otkrili su promjenu na značajnom broju miRNA u mozgu miševa koji nisu imali mikrobe u crijevima. Ti miševi uzgajaju u sterilnim mjehurićima pokazivali su tjeskobu, nedruštvenost i ponašali su se depresivno.
Čini se da mikroorganizmi utječu na miRNA u amigdali i prefrontalnom korteksu, a promjene na miRNA mogu utjecati na fiziološke procese koji su temeljni za funkcioniranje središnjeg živčanog sustava i regulaciju ponašanja uključujući anksioznost i depresiju. Vjeruje se kako je disfunkcija miRNA temeljni čimbenik koji pridonosi stresnim psihijatrijskim poremećajima, neurodegenerativnim bolestima i abnormalnostima.
Kada su miševi ponovno zadobili normalnu crijevnu floru i njihovo ponašanje se normaliziralo. Jednako tako otkrili su da osiromašivanje crijevne flore odraslih štakora s antibioticima utječe na neke miRNA
Postoje već neka predhodna istraživanja koja su pokazala da manipulacija mikrobima u crijevima utječe na anksioznost, ali ovo je prvi put da se te bakterije povezuju s miRNA u amigdala i prefrontalnom korteksu. Sada je sasvim jasno da nam je potreban zdravi mikrobiom za odgovarajuću regulaciju miRNA i normalnog ponašanja.
Iako se još ne zna mehanizam kako bakterije u crijevima utječu na miRNA, ova istraživanja otvaraju mnoge daljnje mogućnosti liječenja.
